Vinske regije Hrvatske

Hrvatska je podijeljena u četiri vinske regije: Slavonija i Podunavlje, Dalmacija, Istra i Kvarner i Bregovita Hrvatska. Svaka od njih ima svoje posebnosti, izazove i pravila. 

SLAVONIJA I PODUNAVLJE

Vinska regija Slavonija i Podunavlje obuhvaća Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem. U ovom području nalaze se najveće površine pod vinogradima i najveća proizvodnja vina. Vinogradi se većim dijelom nalaze na terenima koji se nalaze od 150 do 350 m nadmorske visine, na obroncima planina Dilja, Psunja, Požeške gore, Papuka, Krndije i Fruške gore. Rasprostiru se na području od Virovitice i Daruvara na zapadu, do Dunava na istoku. Prevladavaju bijela vina, punog okusa, voćnih aroma i srednjeg i visokog alkohola. Najvažnija sorta je graševina, koja je zastupljena kod većine proizvođača. Hrvatska proizvodi ukupno najviše graševine na svijetu. Jedan od naziva za graševinu je laški rizling. Osim graševine tu su i chardonnay, sauvignon, sivi pinot, bijeli pinot, rajnski rizling, traminac, zeleni silvanac i rizvanac. Najvažnije crne sorte su merlot, crni pinot, frankovka, cabernet sauvignon, zweigelt i portugizac.

DALMACIJA

Područje Dalmacije obuhvaća obalu od Zadra do Konavala, zaleđe i otoke. Dalmacija ima dugu tradiciju proizvodnje vina, a svjedočimo i novom trendu malih proizvođača koji modernom proizvodnjom i suvremenim podrumima podižu kvalitetu vina te osvajaju brojne nagrade na vinskim natjecanjima. Tradicionalno se više proizvode crna vina (obala i južne strane otoka). Sade se plavac, plavac mali, crljenak, babić, lasina i plavina, te razne lokalne autohtone sorte. Bijele sorte se uzgajaju u unutrašnjosti, te u poljima na otocima i na obali. Vodeća bijela sorta je pošip, zatim maraština, debit, grk, vugava i malvasija dubrovačka. Osim toga prisutni su merlot, syrah, i cabernet sauvignon

ISTRA I KVARNER

Istru i Kvarner (Hrvatsko primorje) karakterizira miješanje blage mediteranske i hladnije kontinentalne klime, raznolik sastav tla i izvrstan zemljopisni položaj. Podjednako su zastupljene i kontinentalne i mediteranske sorte. Kako je u Slavoniji najvažnija graševina, u Istri je to malvazija, a u Kvarneru žlahtina. Od ostalih bijelih nalazimo chardonnay, sivi pinot, bijeli pinot, sauvignon i muškat momjanski. Vodeća crna sorta je teran, zatim merlot, cabernet sauvignon, crni pinot , frankovka i borgonja.

BREGOVITA HRVATSKA

Bregovita Hrvatska obuhvaća centralni i sjeverozapadni dio (najveći dio vinograda obuhvaća Zagorje, Moslavinu, Međimurje i Plešivicu). To je tipično kontinentalno vinogradarsko područje gdje prevladavaju bijela vina (svježa, lagana, voćnih i cvjetnih aroma). Graševina je najvažnija bijela sorta, a zatim nalazimo i chardonnay, bijeli pinot, sivi pinot, rajnski rizling, sauvignon, traminac i zeleni silvanac. Od crnih uzgajaju se crni pinot, frankovka i portugizac. Također, veliku revitalizaciju doživljavaju i autohtone sorte škrlet i moslavac.