Graševina je gospodarski najvažnija i najraširenija hrvatska sorta vinove loze. Pretpostavlja se da je porijeklom iz srednje Europe (najvjerojatnije Francuska), u naše krajeve je stigla negdje oko 1860.. Ime je dobila po izgledu bobice koja pred početak dozrijevanja podsjeća na zrno graška.
Neki službeni podaci govore da je svaki peti trs u hrvatskim vinogradima graševina. Nalazimo je isključivo u kontinentalnom dijelu Hrvatske i uopće je nema u priobalju.
Drugi naziv za graševinu: grašica, riesling italico u Italiji, laški rizling u Sloveniji, Welschriesling u Njemačkoj, olaszrizling u Mađarskoj i rizling vlašsky u Češkoj i Slovačkoj.
Karakterstike vina:
- zelenkastožuta boja
- izraženiji miris
- suho (iz redovite berbe)
- srednjeg alkohola
- blago gorkastog okusa na završetku (bademi) – sortna karakteristika
- svjež i skladan okus
- cvjetno – voćne arome (jabuke, kruške, ljubice, jasmin, lipa)
Sortne karakteristike:
- mali, tipično vinski grozdovi i bobice
- umjerene bujnosti
- dobra i redovita rodnost ujednačene kakvoće
- vrlo je prilagodljiva na kontinentalne klimatske uvjete i raznolikost tla hrvatskih vinograda
- nije previše osjetljiva na bolesti i štetnike
- odlično podnosi niske zimske temperature
- kasnije cvjeta u proljeće čime izbjegava kasne proljetne mrazeve
Najveći broj vrhunskih graševina dolazi iz Slavonija. (vinogorja Kutjevo, Slavonski Brod, Đakovo i Daruvar). Posebno se ističe na južnim i jugozapadnim obroncima planina i uzvisina, na položajima 200 – 300 metara nadmorske visine (lakša i kalijem boga tla).
Projekti vezani uz razvoj i očuvanje graševine:
- „Dani Graševine“ u Kutjevu – turistička manifestacija i stručno-znanstveni skup na temu graševine
- “Klonska selekcija graševine” – projekt koji se održava od 2013.g. u suradnji sa znanstvenicima Agronomskog fakulteta u Zagrebu s ciljem pronalaženja, izdvajanja i daljnjeg razmnožavanja najboljih klonova graševine
